Izbori u Nemačkoj: "Ne pitajte šta će ona za vas, već..."

Otvorena su biračka mesta na saveznim izborima u Nemačkoj. Kancelarka Angela Merkel ima odlične šanse da osvoji svoj četvrti mandat na čelu Vlade, piše DW.

Izvor: B92, Dojče vele
Podeli
Foto: Tanjug/AP
Foto: Tanjug/AP

18.00

Birališta su zatvorena. Ubrzo su objavljene i prve procene rezultata. Merkelova je prva uz znatno lošiji rezultat nego što se očekivalo, SDP je drugi uz najgori rezultat u istoriji, a veliki uspeh napravili su desničari iz AfD.

Opširnije - OVDE.

17.50

Desničarski AfD ipak nije svuda popularan. Na jednom plakatu u Berlinu parafrazirana je čuvena rečenica: "Ne pitajte šta vaša zemlja može da učini za vas, već šta vi možete da učinite protiv AfD".

17.02

Izlaznost na nemačkim parlamentarnim izborima do sada je malo niža nego što je bila na prethodnim izborima 2013. godine, saopštila je centralna izborna komisija.

Birališta su otvorena od 8.00 sati, a do 14.00 glasalo je 41,1 odsto birača, navela je komisija.

To je malo niže nego 2013. kada je izlaznost u to vreme bila 41,4 odsto. Na prethodnim izborima konačna izlaznost bila je 71,5 odsto.

Izborna komisija je pozvala Nemce da izađu i glasaju, ukazujući da su birališta otvorena do 18 časova.

15.49

Nemački kancelar Angela Merkel, u pratnji muža profesora Joahima Sauera, glasala je u Berlinu na saveznim izborima.

Pre Merkelove su glasali i nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer, kao i ministri odlazeće vlade i drugi visoki političari.

15.10

U Nemačkoj nema pritužbi na kupovinu glasova, ali se i tamo ide „pešice“. Ovi izbori doneli su jednu novinu – stranke koriste aplikaciju za pametne telefone kako bi lakše doprele do birača.

14.37

Odziv birača na nemačkim saveznim izborima je prema prvim, neobjedinjenim procenenama, u mnogim izbornim mestima veća nego na prošlim izborima 2013. godine, javljaju nemački međi.

Izlaznost u Minhenu je do podne bila oko 57 odsto, u Hamburgu 37 odsto, što je oko dva procenta više nego u isto vreme 2013. godine, u Nirnbergu je glasalo 29,6 odsto, dok je na prošlim izborima glasalo 26,4 odsto birača, pokazuju neobjedinjene procene, dok se prvi sveobuhvati podaci o izlaznosti očekuju nešto pre 16.00 sati.

Kada je reč o Nirnbergu, tu je zajednica Jevreja upozorila na opasnost od desničarske, ''Alternative za Nemačku'' (AfD), partije, koja će, prema procenama, moguće biti treća po snazi u Bundestagu.

Nemački mediji, takođe, javljaju da još od juče stotine ''botova'' na ''tviteru'', od kojih mnogi od njih potiču iz Rusije, daju podršku toj partiji dobrostojećih muškaraca desno i evroskeptičkih orijentisanih.

Veliki broj nemačkih političara je već dao svoj glas na izborima, na kojima se danas odlučuje ko će u narednom četvorogodišnjem mandatu vladati ovom najmoćnijom zemljom Evropske unije.

Analitičari procenjuju da će demohrišćani, kancelara Merkelove danas dobiti oko 36 odsto glasova, a socijaldemokrate do 22 odsto i da u Berlinu izgleda neće biti promena.

Bez Merkelove ili protiv njene volje u Berlinu ne može biti formirana ni jedna jedina vlada, ocenjuju analitičari i predviđaju da je nastavak aktuelne ''velike koalicije'' njenih demohrišćana i socijaldemokrata Martina Šulca najverovatnije političko rešenje.

14:08

Da li će sledeća nemačka Vlada promeniti svoj odnos prema Srbiji i proširenju EU i zašto ne? Kratka analiza novinara DW Nemanje Rujevića.

13.30

Najmanje 598, a verovatno nekoliko desetina više poslanika ulazi u Bundestag. A zašto se ne zna koliko tačno?

Svaki birač ima dva glasa – prvim se glasa za direktnog kandidata u izbornoj jedinici, a drugim za stranačku listu. Tako polovina od 598 mesta u Bundestagu (299) odlazi ljudima izabranim imenom i prezimenom s tim da na kraju u parlamentu odnos snaga mora biti onakav kako je odlučeno drugim glasom.

Redovno se dešava da stranke osvoje više direktnih mandata nego što odgovara njihovom procentu i u tom slučaju se broj mesta u Bundestagu povećava. U prošlom sazivu je tako bilo 630 poslanika, a ovaj put će ih verovatno biti i više.

12.50

Novi, tek punoletni birači, ne mogu da se sete vremena pre Merkelove. U trci za svoj četvrti mandat ona jednostavno koristi oprobani recept – biračima poručuje „znamo se“. Folker Vagener uveren je da nas čeka Merkel IV.

12.11

Glavni protivnik nemačke kancelarke Angele Merkel i lider SPD Martin Šulc glasao je sa svojom suprugom.

11.02

Parlamentarni izbori koji se danas održavaju u Nemačkoj imaju izuzetnu važnost za Izrael, jer je Nemačka jedna od najvažnijih saveznica jevrejske države u Evropskoj uniji, navode izraelski mediji.

Nemačka vlada koja pokazuje solidarnost s Izraelom može da nastavi da ga snabdeva podmornicama i obaveštajnim podacima, da pomogne da se odbace antiizraelske mere u UN i ponekad antisemitske sankcije u EU. Ako se tome dodaju rast trgovine i turizma, objektivni posmatrač može da shvati zašto su ti izbori važni za Izrael.

10:41

Berlinci osim na izborima glasaju i na referendumu o aerodromu Tegel. Njegovo zatvaranje je odavno planirano kada se konačno otvori novi aerodrom BER, ali veliki broj građana traži da Tegel ostane otvoren. On je maltene u centru grada, a uz to je i simbol vazdušnog mosta kojim je posle rata snabdevan Zapadni Berlin. S druge strane, oko 300.000 koji žive uz aerodrom pate od nesnosne buke, a pitanje je da li ima ekonomske računice da paralelno funkcionišu dva aerodroma.

09:34

Pretpostavlja se da će izlaznost biti nešto viša nego pre četiri godine i da bi mogla da iznosi 75 odsto. To je za nemačke uslove veoma slabo. Istraživači su tokom godina pronašli vezu između socijalnog statusa i udaljavanja od politike i izbornog procesa. U gradskim četvrtima gde glasa manje od polovine ljudi je nezaposlenost pet puta viša nego u onima gde glasa veliki broj ljudi. Nebirači su ubedljivo najsiromašniji. Politikolozi ukazuju na opasno vrzino kolo: socijalno ugroženi ne glasaju, onda se niko za njih i ne zalaže, a to ih samo još udaljava od demokratije.

9:12

Osim šest „etabliranih“ stranaka koje gotovo izvesno ulaze u Bundestag, na glasačkom listiću je još 36 malo poznatih i bizarnih. Tu su Marksističko-lenjinistička partija Nemačke, Feministička stranka „Žene“, Partija za promenu, vegetarijance i vegane ili recimo Stranka hrišćana odanih Bibliji. Svašta može da se kaže za politiku u Nemačkoj, ali teško može da se kaže da nema izbora. Jedan od izbora je i satirična partija „Partija“:

Serdar Somundžu je nemački Beli Preletačević FOTO

8:35

Gotovo je izvesno da će u Bundestagu biti šest grupacija – među njima i desničarska Alternativa za Nemačku koja prema anketama ima podršku 10-12 odsto građana. U poslednjim analizama nemačke štampe se navodi da taj dobar rezultat populisti mogu da zahvale između ostalog činjenici što su ih ostale partije tretirale kao posebno zlo, te su im povećavali vidljivost i kod dela birača ojačale sumnju da se čitav „establišment“ urotio protiv AfD. Tako kolumnistkinja levičarskog Tagescajtunga Betina Gaus piše:

„Da oni nisu vodili kampanju pretežno upravo oko tema koje forsira AfD – tek pred kraj kampanje se to promenilo – onda ni desničari ne bi dogurali dovde. Socijalni problemi, obrazovanje, energetska i vojna politika, budućnost EU: sve to i mnoge druge teme bile su poslednje rupe na svirali. Umesto toga pričalo se o izbeglicama, unutrašnjoj bezbednosti, terorizmu, kriminalu. Vazda neka drama. AfD je usmeravao čitavu političku klasu.“

Povodom izbora u Nemačkoj "Dojče vele" na srpskom danas donosi najsvežije vesti, analize, javljanja reportera…

Pročitajte još:

Nemačka bira – iznenađenje ili "tri opcije na stolu"?

8:00

Oko 61,5 miliona nemačkih građana sa pravom glasa danas bira novi saziv Bundestaga i time odlučuje ko će voditi zemlju u naredne četiri godine. Biračka mesta otvorena su od 8 do 18 sati, mada je veliki broj građana glasao pismom. Na prošlim izborima 2013. tako je unapred glasao svaki četvrti birač, a ovaj put bi taj procenat mogao da bude i veći.

Svaki birač ima dva glasa – prvim se glasa za direktnog kandidata u izbornoj jedinici, a drugim za stranačku listu. Tako polovina od 598 mesta u Bundestagu (299) odlazi ljudima izabranim imenom i prezimenom s tim da na kraju u parlamentu odnos snaga mora biti onakav kako je odlučeno drugim glasom.

Redovno se dešava da stranke osvoje više direktnih mandata nego što odgovara njihovom procentu i u tom slučaju se broj mesta u Bundestagu povećava. U prošlom sazivu je tako bilo 630 poslanika, a ovaj put će ih verovatno biti i više.

Već pet minuta po zatvaranju biračkih mesta ćemo na osnovu po pravilu preciznih izlaznih anketa imati rezultate. Poslednja istraživanja javnog mnjenja predviđaju ubedljivu pobedu demohrišćana Angele Merkel premda je upravo to opcija koja će izgubiti najviše glasova u odnosu na prošle izbore kada je osvojila 41,5 odsto.

Kao najizvesniji se pominje nastavak takozvane Velike koalicije demohrišćana i socijaldemokrata njenog glavnog rivala Martina Šulca, mada mnogi upozoravaju da bi taj potez dalje srozao SPD. Druga opcija bi bila takozvana koalicija Jamajka koju bi činile stranke u boji zastave te zemlje: crni (demohrišćani), žuti (Liberali) i Zeleni, ali je malo verovatno da će ovi poslednji – takođe suočeni sa slabim rezultatom – pristati na niz kompromisa kako bi učestvovali u vlasti. Treća opcija je najizvesnija ukoliko je matematika dopusti – saradnja samo demohrišćana i Liberala (FDP).

U sva tri slučaja bi kancelarka bila ponovo Angela Merkel koja bi time došla do četvrtog mandata i izjednačila se po tome sa svojim političkim ocem Helmutom Kolom.

Prema istraživačkoj grupi „Izbori" je nedelju dana pre izbora oko 40 odsto birača bilo neopredeljeno. To je razlog što sve partije ogromne svote novca ulažu u kampanju u poslednja tri dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 573 idi na stranu