Ko se boji Džordža Soroša?

Od Kremlja preko Skoplja do Vašingtona, nacionalistima širom sveta 86-godišnji multimilijarder Džordž Soroš javni je neprijatelj broj jedan, piše Večernji list.

Izvor: Večernji list
Podeli
Getty images
Getty images

Ovoj filantropa mađarsko jevrejskog porekla optužuju da je podržao državni udar u Makedoniji, sponzorisao proteste u Mađarskoj, orkestrirao izbegličku krizu u Evropi, a sve većem broju državnika sa autoritarnim namerama američki finansijer dežurni je krivac za sve, piše Večernji list.

Prema Forbsovoj listi on je 29. najbogatiji čovek na svetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde Soroševi neprijatelji, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici.

U Poljskoj, koja ga je svojevremeno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi da zatre poljski suverenitet. Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je pre neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva.

Mnogi smatraju da je taj zakon direktno skrojen kako bi zaustavio Soroševo udruženje.

"Po onome što čitamo i slušamo ovih dana, čini se da je Soroš kriv za svaki politički problem", kaže nemački politički analitičar Ulf Brunbauer. "On je, kao neko ko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", dodaje Brunbauer.

U aprilu su su Mađarskoj na brzinu usvojili zakon koji je zapretio zatvaranju Srednjoevropskog univerziteta u Budimpešti koje Soroš finansira, podseća Večernji list i dodaje da su širom Mađarske nikli plakati koje je finansirala mađarska vlada a na kojima je prikazan Soroš kao lutkar, koji upravlja opozicionim političarima.

Mađarski premijer Viktor Orban bioje stipendista Soroševe organizacije, a sada je njegov ljuti protovnik, optužujući svog bivšeg dobročinitelja da koristi "predatorske nevladine organizacije" kako bi preplavio Evropu izbeglicama i stvorio "transnacionalno carstvo".

Getty images
Getty images

Soroš je rođen u Budimpešti 1930. godine, a preživeo je nacističku i sovjetsku okupaciju pre nego što se preselio u Sjedinjene Države, gde je stvorio bogatstvo investicionim fondovima.

Ali njegovo poslovanje, kao i mnogih drugih s Vol Strita nije bez kontroverzi. Naime, piše dalje Večernji list, godine 1992. postao je poznat kao čovek koji je slomio englesku nacionalnu banku agresivnim valutnim spekulacijama.

Optužuju ga i za azijsku finansijsku krizu 1997, kada su slomljene brojne tajlandske i malezijske banke. Pre 15 godina osuđen je u Francuskoj zbog trgovanja povlašćenim informacijama imkažnjen je s milion evra kazne.

Na Soroša je jako uticalo iskustvo s totalitarnim režimima. "Video sam kakva šteta nastaje kada društva podlegnu strahu od 'drugačijih'", napisao je Soroš u jednoj kolumni u "Njujork tajmsu". ž

U želji da se bori protiv totalitarizama, Soroš 1984. osniva organizaciju Otvoreno društvo čiji jecilj da komunističke zemlje postanu demokratske. Od tada je ulio milijarde u bivše sovetske satelitske države i finansirao zdravstvene i pravosudne reforme, promovisao prava manjina i borio se protiv sistemske korupcije.

Podržavao je prodemokratske snage u mirnim ili revolucionarnim prenosima vlasti u srednjoj i istočnoj Evropi. Najavio je i da će uložiti milijardu dolara kako bi Ukrajinu spasao od "ruske agresije".

Zauzvrat je stekao moćne neprijatelje. Nedavno je Mađarsku proglasio "mafijaškom državom", što je, pak, premijer Orban ocenio "objavom rata". Kremlj ga je 2015. optužio da finansira nasilne proteste i njegovu organizaciju stavio izvan zakona.

Evropska migraciona kriza pojačala je razdor između proizbegličkog Otvorenog društva i protivimigraciono nastrojenih nacionalista. U januaru ove godine u Makedoniji je pokrenuta kampanja "Zaustavite Soroša" koju je podsticao bivši premijer Nikola Gruevski, koji je više puta pozvao na "desorošizaciju" zemlje.

Čelnik poljske konzervativne vladajuće stranke Jaroslav Kačinski kaže da Soroš želi da stvori društva bez identiteta.

Mržnja prema Sorošu nije specifična samo za Evropu. U Americi je omiljena meta desničarskog portala "Brajtbarta", koji protiv njega piše gotovo svakodnevno. Osnivač tog portala sada je savetnik predsedniku SAD Donaldu Trumpu.

Takođe, taj portal je prikupio 60.000 potpisa za zahtev da se Soroš uhapsi jer stoji na putu da "Amerika ponovo postane velika".

Neprijateljstvo prema Sorošu nije ništa novo, ali intenzitet nikada nije bio veći, kaže direktor evroazijske centrale Otvorenog društva Leonard Benardo. "Svedoci smo da demokratija nije samo pitanje demokratskih institucija. Možete imati velike slobodne i poštene izbore, a i dalje velike probleme i poteškoće kada je u pitanju formiranje otvorenog društva", rekao je Benardo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 9 idi na stranu