"Sultan na staklenim nogama" – 51,34 %

Turska izborna komisija potvrdila je da su na referendumu građani glasali za ustavne promene koje daju šira ovlašćenja predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.

Izvor: B92, Beta, Tanjug
Podeli
Tanjug
Tanjug

Šef izborne komisije Sadi Guven potvrdio je da je na referendumu pobedila opcija za ustavne promene, dok je Erdogan malo ranije proglasio pobedu.

Prema njegovim rečima, kampanja "za" promene osvojila je 1,25 miliona glasova više od kampanje "protiv", a pošto je ostalo samo 600.000 glasova koji još nisu prebrojani, to znači da su promene prihvaćene.

On je dodao da je izborna komisija, posle velikog broja pritužbi, odlučila da razmotri priznavanje glasačkih lisitića bez pečata, osim ako se ne dokaže da su lažni.

Guven je na konferenciji za novinare u Ankari precizirao da je jedna od tih pritužbi stigla iz vladajuće Stranke pravde i razvoja koja tvrdi da njeni funkcioneri nisu uspeli da stave pečat na pojedine listiće.

Nakon što su protivnici ustavnih reformi rekli da ta odluka, doneta u poslednjem trenutku, otvara pitanje validnosti glasanja, Guven je rekao da je ona doneta pre nego što su rezultati počeli da stižu u komisiju.

On je naglasio da su pripadnici vladajuće Stranke pravde i razvoja i najvećih opozicionih partija bili prisutni na skoro svim biračkim mestima i potpisali izveštaje, preneo je Rojters.

Guven je najavio da se zvanični rezultati referenduma očekuju za 11 do 12 dana.

Lider najveće opozcione stranke, Republikanske narodne partije (CHP) Kemal Kiličdaroglu izjavio je da su rezultati dovedeni u pitanje posle odluke Vrhovnog izbornog odbora da prizna kao važeće glasačke listiće koje nemaju službeni pečat biračkog mesta.

Na osnovu 98,95 odsto prebrojanih glasova, 51,34 odsto građana Turske glasalo je za ustavne promene, odnosno uvođenje predsedničkog sistema, dok je 48,66 odsto Turaka glasalo protiv. Glasovi "protiv" preovlađuju u tri najveća grada, Istanbulu, Ankari i Izmiru, kao i na jugoistoku, gde većinu stanovništva čine Kurdi, prenosi Rojters.

Pročitajte još: Erdogan: Najvažnija reforma u istoriji, svi da je poštuju

Istanbul čini gotovo petinu čitavog glasačkog tela Turske.

Pročitajte još: Erdogan "proglasio pobedu": Rezultat referenduma je jasan

Više od 55 miliona stanovnika Turske imalo je priliku da glasa na referendumu priređenom devet meseci posle pokušaja vojnog udara, te mnogi rezultat sanja smatraju ispitom popularnosti predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Pročitajte još: Jildirim Evropi: Braćo, ne zanima nas vaša "crvena linija"

Zagovornici ustavnih promena smatraju da će reforma stvoriti jaku i stabilnu Tursku, ali protivnici ocenjuju da referendum daje Erdoganu autoritarnu moć, optužujući ga da time želi da uguši svaki kritički glas.

Pročitajte još: "Mnogo nepravilnosti, prihvataju listiće i bez pečata"

Predsednik Erdogan je izjavio posle glasanja da je današnji referendum o izmenama Ustava "izbor za promenu i transformaciju", izražavajući uverenje da će narod Turske "doneti očekivanu odluku".

Lider opozicije Kemal Kiličdaroglu koji se zalaže za odbacivanje ustavnih promena na referendumu, izjavio je pošto je glasao da narod danas glasa za sudbinu Turske i da se "nada da će rezultat biti dobar i da ćemo zajedno imati mogućnost da razgovaramo o suštinskim problemima Turske".

Kiličdaroglu, vođa Republikanske narodne partije (CHP), rekao je pre referenduma da će šira ovlašćenja predsednika dovesti do "vladavine jednog čoveka" u Turskoj.

Ako ustavne promene budu odobrene na referendumu, mesto premijera biće ukinuto u korist predsednika države, koji bi imao šira ovlašćenja.

Predložene izmene Ustava predviđaju izvršna ovlašćenja predsednika, ali i da šefu države bude dozvoljeno da zadrži veze s političkom partijom, piše agencija Anadolija.

Izmenom Ustava predsednik Turske bi imao ovlašćenja da smenjuje ministre, da proglasi vanredno stanje, izdaje uredbe, imenuje ljude na ključne pozicije, uz neograničen broj potpredsednika.

Predsednik može biti izabran za dva uzastopna petogodišnja mandata, međutim pojedini analitičati navode da bi prevremeni izbori održani tokom drugog mandata "resetovali merenje vremena" i omogućili predsedniku da se kandiduje na još jedan mandat, što bi značilo da bi Erdogan mogao da vlada sve do 2029, piše agencija AP.

Reforma takođe predviđa da broj poslanika bude povećan sa 550 na 600, da minimalna starost poslanika bude smanjena na sa 25 na 18 godina, i da se poslanički i predsednički izbori održavaju istovremeno, svakih pet godina, pa bi naredni izbori bili novembra 2019.

Glasanje je danas u 32 istočne pokrajine trajalo od 7.00 do 16.00 sati po lokalnom vremenu, a u ostalim delovima Turske od 8.00 do 17.00.

Turski parlament je januara odobrio ustavnu reformu sa 339 glasova za, dok su 142 poslanika bila protiv. Reforma je prošla s devet glasova više nego što je bilo neophodno da bi mogla na referendum.

Oko tri miliona turskih iseljenika glasalo je od od 27. marta do 9. aprila u 57 zemalja sveta.

Glasački listić je jednostavno podeljen na delove za "da" i "ne", bez napisanog referendumskog pitanja jer se veruje da ljudi znaju o čemu odlučuju, naveo je AP.

Turska nema zvanične izlazne ankete i medijima je zabranjeno da objavljuju rezultate dok tu zabranu ne ukine Visoki izborni odbor.

Erdogan i premijer Turske Binali Jildirim predvodili su kampanju za ustavne promene koja je dominirala Turskom, dok su se predstavnici opozicione kampanje protiv reforme suočili s pretnjama, nasiljem, pritvaranjem, nedostatkom medijskog prostora i zanemarivanjem u provladinim medijima, piše agencija AP.

Turska se od 2015. godine suočila s talasom terorističkih napada ekstremističkih grupa među kojima je Islamska država, i s jačanjem sukoba s kurdskim pobunjenicima na jugoistoku zemlje.

Više od 250.000 policajaca i skoro 130.000 pripadnika paravojnih formacija je danas na dužnosti, a 6.000 vojnika u pripravnosti, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Ipak, dve osobe su danas poginule u tuči ispred biračkog mesta u provinciji Dijarbakir, na jugoistoku Turske, naseljenoj mahom Kurdima, preneli su turski mediji.

Do sukoba dve porodice je došlo u dvorištu seoske škole gde se glasao na današnjem referendumu, javila je agencija Anadolija.

Agencija Dogan navodi da je uzrok tuče bilo "neslaganje u političkim stavovima".

Jedna osoba je odvedena u bolnicu, a dve su privedene posle tog incidenta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 482 idi na stranu