BBC: Neće Srbija skoro ispuniti uslove, tu je i veto

London -- Zagovornici "Bregzita" sve češće plaše građane novim kandidatima za EU, među kojima je i Srbija, ali BBC piše da te zemlje možda čak i neće pristupiti Uniji.

Izvor: B92
Podeli
Thinkstock
Thinkstock

BBC u rubrici "Rijaliti ček" ističe da, ne samo da se pet zemalja – Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Turska neće pridružiti Evropskoj uniji u skorije vreme, već i da, kada jednom ispune potrebne uslove, na njihovo pristupanje članice EU, među kojima je i Britanija, mogu uložiti veto.

Tekst se pre svega bavi Turskom i stavovima britanskih političara prema otvaranju vrata Brisela za zvaničnu Ankaru, ali se navodi i da je pred ostalim kandidatima još mnogo posla.

BBC ističe promenu stava premijera Dejvida Kamerona o Turskoj - on je 2010. godine pružao jaku podršku njenim evropskim integracijama, "skrećući pažnju" Francuskoj i Nemačkoj da "ne izopštavaju Tursku iz kluba", da bi pet godina kasnije rekao da "Turska nije ni blizu ulaska u EU".

Ocena "nije ni blizu" u tekstu važi i za Srbiju. Britanska mreža podseća da je Hrvatskoj, Poljskoj i Mađarskoj trebalo deset godina da završe pregovarački proces, a da je Srbija svoj otvorila tek 2015. godine.

"U ovom ritmu, nijedna od pet zemalja neće uskoro biti spremne za Uniju", piše BBC.

Inače, ključni argument u "plašenju" jeste - migrantska kriza. U pitanju je “sigurna karta“ na koju već mesecima igraju zagovornici “Bregzita“ i koriste to što su strah i nezadovoljsto izazvani uplivom velikog broj izbeglica široko rasprostranjeni u Britaniji, ali i u drugim državama Evrope.

Korišćenje ovakvog raspoloženja u referendumskoj diskusiji daje rezultate, rekao je britanski politički analitičar Džejms Ker-Lindzi nedavno u intervjuu za B92.net.

U poslednje vreme više britanskih zvaničnika dalo je izjave u vezi s proširenjem Evropske unije, izražavajući pri tome uznemirenost. Tako je britanska ministarka unutrašnjih poslova Tereza Mej krajem aprila postavila pitanje opravdanosti proširenja Evropske unije i kandidatura Srbije, Albanije i Turske.

Tom prilikom je navedene države procenila kao “zemlje sa siromašnim stanovništvom, ozbiljnim problemima s organizovanim kriminalom, korupcijom, ponekad i terorizmom".

Nekoliko dana kasnije, još jedan britanski ministar je poručio da bi Evropska unija trebalo da odustane od politike proširenja, a da bi Britanci u suprotnom trebalo da napuste Uniju.

Ministar pravde Majk Gouv izjavio je da će Britanija morati da otvori svoja vrata za još 88 miliona ljudi iz Turske i s Balkana ukoliko odluči da ostane u EU i zapitao se: “Možemo li da sačuvamo poslove i osiguramo budućnost za naše građane i njihov standard, ako 88 miliona ljudi iz siromašnijih nacija dobiju pravo da žive i rade ovde?"

Džejms Ker-Lindzi je izjavio za B92.net da je Gouv namerno "sabrao" zapadni Balkan s Turskom, iako na zapadnom Balkanu živi oko 17 ili 18 milona ljudi.

"I ovako glomazna grupa od 28 će postati gomiletina od 33 (članice). Britanija ne samo da to podržava,već to i plaća u milijardama", dodao je Gouv.

Međutim, britanska politika nije oduvek bila ovakva. Kako je istakao britanski anlalitičar za B92.net, u prošlosti, Britanija je bila najsnažniji zastupnik proširenja EU, u tome je videla priliku da spreči bližu političku uniju, kojoj se uvek protivila.

Međutim, Britanija je sada više okrenuta sebi i govori da želi da zatvori kapije.

U istom stilu, britanska ministarka oružanih snaga Peni Mordaunt rekla je da bi Britanija bila manje bezbedna ako se Turskoj, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji dozvoli ulaz u EU.

Ona je upozorila da će se ljudi iz tih zemalja slobodno kretati kroz zemlju.

Da li će EU zaista prihvatiti pet novih članica u narednih nekoliko godina? Da li Britanija ima pravo veta na pristupanje novih članica i da li će biti spremna da ga upotrebi?

“Neće blokirati ništa u ovoj fazi. Dozvoliće da se pregovori nastave. Kasnije će tražiti garancije da Srbija ne samo da je izvršila neophodne reforme za ulazak, već i da ih je i implementirala. U ovom trenutku komentari iz Britanije zaista ne bi trebalo da budu shvaćeni kao promena politike”, rekao je Džejms Keri Lindzi.

BBC piše da Britanija ne mora da brine jer, kao i ostalih 27 država članica, ima pravo da priloži veto na pristupanje bilo koje države koja želi da se pridruži Uniji.

Pravo na veto postoji od kako je Evropske unije, pa je tako 1963. godine tadašnji francuski predsednik Šarl de Gol uložio veto na britansko članstvo u Evropskoj ekonmskoj zajednici, kako se tada EU zvala.

Postojeće države EU načelno su saglasne da prihvataju nove članice, ali u slučaju Turske - Francuska, Kipar i Grčka su vrlo uzdržane.

Uostalom, odluka o pristupanju mora biti potvrđena u Evropskom parlamentu i ratifikovana u parlamentima država članica. Tek tada je moguće da jedna država pristupi Uniji.

U Britaniji, kao ni u drugim državama članicama, ne postoji praksa održavanja referenduma na kome se odlučuje o prihvatanju novih članica, ali one imaju i tu mogućnost.

Svim državama kandidatima je potrebno mnogo vremena da usklade zakonodavstvo i primene pravila Evropske unije, zaključuje BBC u svojoj analizi.

Turska je podnela zahtev za pristupanje Evropskoj ekonomskoj zajednici 1987. godine. Nakon toga, čekala je 10 godina da stekne pravo za pregovore o pristupanju, da bi oni konačno počeli 2005. godine.

Za 10 godina,Turska je uspela da uskladi pravila iz samo jedne, od 35 oblasti- nauke i istraživanja. Crna Gora je započela pregovore s EU 2012. godine, a Srbija u decembru 2015. godine.

Albanija i Makedonija još nisu stekle to pravo.

Hrvatskoj, Poljskoj i Mađarskoj je bilo potrebno 10 godina da završe proces pridruživanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 615 idi na stranu