Da li će Škoti uticati na Balkan?

Brisel -- Dok se zvanični Brisel ne izjašnjava u pogledu referenduma o nezavisnosti Škotske, iz EU put Balkana stiže jasna poruka da za EU postoji samo jedinstvena BiH.

Izvor: Tanjug, Dojče vele
Podeli

S druge strane, u Evropskoj uniji još nema jedinstvenog stava prema pitanju kosovska nezavisnost, prenosi nemački radio Dojče vele.

Iako je nesumnjivo da bi škotski referendum mogao da ima značajne implikacije na dosadašnje evropske prakse i na sam Lisabonski ugovor, Brisel poručuje da je to prvenstveno "unutrašnje pitanje jedne zemlje-članice" i da će se o "različitim mogućnostima i opcijama" razgovarati u zavisnosti od ishoda glasanja.

I dok evropski zvaničnici redom ukazuju na član 49 Lisabonskog ugovora, koji govori o tome koje zemlje i pod kojim uslovima mogu postati članice Unije, analitičari upozoravaju na nedovoljnu konkretnost postojeće evropske politike u ovoj oblasti i na potrebu stvaranja „novog modela“ za mogući niz otcepljenja teritorija unutar Evropske unije.

Iako izgleda da Brisel u samom trenutku održavanja referenduma u Škotskoj "plovi nepoznatim vodama", postoje i oni primeri gde je Evropa potpuno jasna i određena, navodi nemački radio.

Tako u Evropskoj komisiji kažu da neće biti poređenja referenduma o nezavisnosti Škotske i secesionističkih tendencija u Republici Srpskoj.

"Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, tačnije o Republici Srpskoj, EU je tu vrlo jasna. Više puta smo ponovili da u potpunosti podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine kao suverene i jedinstvene zemlje", kaže za Dojče vele portparol Evropske komisije Peter Stano.

"Za nas postoji samo jedna BiH, a sve ideje i retorika o secesiji i podeli te zemlje jasno su odbačeni od strane EU", navodi on.

Povodom referenduma u Škotskoj, u EK ponavljaju da se svi slučajevi eventualnih zahteva za otcepljenjem širom Evrope moraju posmatrati kroz specifičan kontekst istorije i uređenja date zemlje.

Referendum u Škotskoj održava se na temeljima Edinburškog sporazuma, usaglašenog između vlade u Londonu i škotskog parlamenta, koji je potpisala sama kraljica Elizabeta II.

Takvog zakonskog osnova nema, recimo, u slučaju referenduma za otcepljenje Katalonije od Španije, najavljenog za 9. novembar.

Kada je pak reč o BiH, evropski zvaničnici upozoravaju da eventualno otcepljenja entiteta nema ni zakonsko uporište i da bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

S druge strane, pitanje Kosova opet ima svoje specifičnosti: „Ovde pozicija EU nije jedinstvena. Spoljna politika je i dalje u domenu zemalja članica, a njih pet ne priznaju nezavisnost Kosova", kaže Stano i dodaje da to "ne menja ništa kada je u pitanju evropska perspektiva Kosova, koja je tu“.

U Evropskoj komisiji kažu da je Unija opredeljena po pitanju evropske budućnosti kako Kosova tako i jedinstvene BiH i celog regiona.

Ostaje tako da se vidi da li će se zemljama Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU pridružiti i eventualni novi kandidati i koji će uslovi važiti za one s mogućm višegodišnjim evropskim iskustvom, zaključuje Dojče vele.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 24 idi na stranu