Kakav je zaista status penzionera

Beograd -- Pitanje penzija dospelo je u centar postizbornih pregovora, a statistike pokazuju da u Srbiji jedan zaposleni izdržava jednog penzionera, a da im je standard loš.

Izvor: Tanjug
Podeli

Koalicija okupljena oko SPS-a, a pre svega PUPS, od narodnjaka i radikala očekuju nova objašnjenja o zahtevu koji se odnosi na povećanje penzija. Naime, princip socijalne pravde, glavni adut te koalicije za pridobijanje glasača u izbornoj kampanji, postao je kamen spoticanja u razgovorima oko formiranja parlamentarne većine i formiranja buduće vlade.

Da je status penzionera i predlog mera za poboljšanje kompleksno pitanje govori i to da ovih dana niko od kvalifikovanih i nadležnih ne želi da tu problematiku javno komentariše.

Najnovija statistika, međutim, govori da u Srbiji živi 1,6 miliona penzionera, od kojih je najviše, čak milion i 296.527 iz reda bivših zaposlenih, koji u proseku mesečno primaju 19.024 dinara.

Primanja manja od prosečnih ima 60 odsto penzionera iz kategorija bivših zaposlenih i zanatlija, dok u kategoriji poljoprivrednika penziju nižu od proseka prima 13 odsto.

Prema podacima Fonda PIO, najniža starosna i invalidska penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, isplaćena u aprilu, iznosila je 9.715,44 dinara, a za poljoprivrednike 7.346,46 dinara.

Najnižu poljoprivrednu penziju prima čak 95,92 odsto, u kategoriji zaposlenih, na donjoj granici je 13,44 odsto penzionera, dok u grupi samostalnih delatnosti najnižu starosnu i invalidsku penziju prima 15,86 odsto penzionera.

Takozvanih starosnih penzionera, prema podacima Fonda PIO, ima 645.690, i oni su u aprilu u proseku primili 22.245 dinara, invalida rada je 338.995, sa prosečnih 17.585 dinara u istom mesecu, a porodičnih penzionera ima 311.842 i oni su primili prosečnu penziju od 13.915 dinara.

Prosečna penzija bivših zanatlija i vlasnika samostalnih radnji je u istom periodu iznosila 18.575 dinara i nju je primilo 48.775 penzionera. Više je penzionera poljoprivrednika - 226.434 i oni su u proseku u aprilu primili 7.112 dinara.

Iako u poređenjima sa zemljama u okruženju treba uzeti u obzir razlike u visini cena i životnom standardu, dovoljno govori i podatak da su se starosne penzije u zemljama zapadnog Balkana u 2006. kretale između 80 i 135 evra, odnosno ispod 50 odsto prosečne zarade. U Hrvatskoj, prosečna penzija je oko 280 evra, odnosno 40 odsto prosečne plate.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srbije, prosečna potrošačka korpa za april je koštala 32.651, dok je za minimalnu trebalo izdvojiti 20.863. dinara i ona je u tom mesecu bila skuplja od dve najniže prosečne penzije u Srbiji, dok prosečnu potrošačku korpu ne bi podmirile ni tri takve penzije.

Penzioni sistem u Srbiji funkcioniše po sistemu međugeneracijske solidarnosti, u kome, uzimajući sadašnji odnos radno aktivnog stanovništva i penzionera, sada jedan zaposleni "izdržava" jednog penzionera.

Iz budžetskih sredstava država redovno servisira Fond PIO sa 38 odsto nedostajućih sredstava, što je oko 127,1 milijardi dinara na godišnjem nivou.

To praktično znači, i oko toga se slažu svi ekonomisti, da bi za podmirenje zahteva PUPS-a bio nužan rebalans radi obezbeđivanja dodatnih budžetskih sredstava.

Takozvani socijalni princip, na kome insistira koalicija SPS-PUPS-JS, predviđa, između ostalog, povećanje penzija za 10 odsto neposredno po formiranju vlade, da najniži iznos penzije ne sme da bude niži od 10.000 dinara i njihovo usklađivanje isključivo prema rastu zarada.

Do usvajanja izmena i dopuna Zakona o penzijama 2005. godine, rast prinadležnosti najstarijih građana usklađivan je po takozvanoj švajcarskoj formuli - 50 odsto sa rastom cena na malo i 50 odsto sa rastom zarada - četiri puta godišnje.

Napuštanjem te formule prešlo se na usklađivanje rasta penzija dva puta godišnje, 1. aprila i 1. oktobra, postepenim povećanjem učešća rasta troškova života na uštrb rasta zarada sve dok se, kako je predviđeno zakonom, naredne godine ne pređe na usklađivanje rasta penzija samo na osnovu rasta troškova života.

Takav način usklađivanja penzija doveo je do pada prosečne neto penzije ispod 60 odsto prosečne neto zarade, što je iznos ispod granice koja je dozvoljena zakonom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 108 idi na stranu