Vesti -

CG novi Kuvajt - ispod mora pravo blago

Uskoro, po četvrti put u protekle 102 godine, počinje istraživanje nafte u crnogorskom podmorju.

Izvor: Al Džazira
Podeli
Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Zeleno svetlo za taj poduhvat dala je prošle nedelje Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju.

"Pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa značio bi temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, koja bi doprinela povećanju obima proizvodnje izvozne baze, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu", rekao je tom prilikom premijer Crne Gore Milo Đukanović.

"Naš optimizam je utoliko realniji što smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savetnika iz Norveške. Koristili smo model ove veoma razvijene, prijateljske zemlje, koja je najbolji primer skladnog odnosa između imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora podrške", dodao je Đukanović.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da je put do potpisa ovog ugovora trajao skoro sedam godina.

Ialijanski naftno-gasni gigant Eni, nekadašnji Agip, i ruski Novatek prošle godine su izabrani za najboljeg ponuđača na tenderu.

One su se obavezale da će napraviti tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. U okviru radnog programa, koji u prvom periodu istraživanja ima vrednost od 85 miliona evra, a u drugom 12 miliona evra, saopšteno je ranije iz Vlade Crne Gore.

Koncesija je izdata na 30 godina. Ukoliko budu pronađeni nafta i gas, Eni i Novatek će Crnoj Gori biti obavezni da daju od 62 do 68 odsto ukupnog profita od eksploatacije.

Ministar Kavarić je kazao da su te kompanije izdale garancije kojima se pokriva bilo kakva eventualna šteta ili gubitak direktno prouzrokovan njihovim aktivnostima u Crnoj Gori.

Da li će Crna Gora, kako se ranije nadalo, postati novi Kuvajt?

Južnojadransko podmorje, tvrde stručnjaci, krije respektabilne količine prirodnog gasa, ali i nafte. Profesor Mihailo Burić, ekspert za hidrologiju iz Podgorice, kaže da se mogu očekivati nalazišta "teška" oko 200 milijardi kubnih metara gasa.

Na drugoj strani, ekološke organizacije iz Crne Gore, Hrvatske i Italije opet, kao i nekoliko poslednjih godina, vode opsežnu akciju da se zabrani istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru.

Ekolozi iz te tri države na dan potpisivanja ugovora protestovali su u Baru. Oni su poručili da je eksploatacija nafte na Jadranu međunarodni problem i upozorili da je potpisivanjem ugovora Crna Gora potpisala smrtnu ekološku presudu morskom biodiverzitetu i crnogorskom turizmu.

Ove tvrdnje, da naftne bušotine mogu dovesti do "gašenja" turizma u Crnoj Gori, demantovao je predsednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, dodajući da bi bušotine više ugrozile Hrvatsku nego Crnu Goru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.