Vesti -

Mali: Rebalans će nam omogućiti da nastavimo kapitalne projekte i započnemo nove

Beograd -- U toku je nastavak Devete sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini.

Izvor: B92, Tanjug
Podeli

Ministar finansija Siniša Mali se u završnim rečima pred glasanje zahvalio svima koji su učestvovali u dijalogu o rebalansu budžeta sledećim rečima: "Želim svima da vam se zahvalim na konstruktivnom dijalogu tokom ova dva dana dok smo razgovarali o rebalansu budžeta. Želeo bih da iskoristim priliku da vas podsetim na period prošle godine kada smo se prvi put susreli sa pandemijom virusom korona. Kada je naš predsednik Aleksandar Vučić rekao: "Nema predaje - otvaramo borbu za spas ekonomije i za zdravlje sugrađana".

Naveo je da je posebno ponosan na to što je Srbija iz tih bitaka i borbi izašla i izlazi kao pobednik.

"Možda sam malo i emotivan, ali ponosan sam što smo iz ovih bitaka izlazimo kao pobednici. Srbija je pokazala da u jednoj od najvećih kriza može da izađe kao pobednik", dodao je ministar finansija.

Mali je naglasio da će Srbija nastaviti da gradi bolnice, fabrike, fabriku vakcina i da će nastaviti da na sve načine pomaže građanima Srbije.

"Ovaj rebalans će nam dati mogućnost da tako nastavimo i u godinama pred nama, ovaj rebalans daće nam mogućnost da završimo sve započete kapitalne projekte i započnemo nove – auto-puteve, bolnice, fabriku vakcina...", naglasio je Mali.

Srbija dobija novu kovid bolnicu

"Na upravo završenoj sednici Vlade Srbije donesen je zaključak o početku gradnje nove kovid bolnice u Novom Sadu kapaciteta 600 kreveta, u hitnom postupku sa rokom do 1. septembra“, rekao je ministar finansija Siniša Mali u Skupštini. "Kao što vidite, ovo o čemu govorimo ovde nisu prazna obećanja, rebalansom su obezbeđena sredstva i za to", dodao je Mali.

Mali: Pred poslanicima danas pet zakona

Ministar finansija Siniša Mali predstavio je danas poslanicama u Skupštini Srbije zakonska rešenja kojima se omogućuje finansijska isplata pomoći građanima Srbije kao i predloge bankarskih garantnih šema čiji je cilj poboljšanje privrednog ambijenta kako bi se ublažile posledice pandemije korona virusa po privredu Srbije.

Pred poslanicima se tako našao i Predlog zakona o Privremenom registru punoletnih građana Republike Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije, bolesti Kovid 19, izazvane virusom SARS-Co-2.

Kada je reč o garantnim šemama dnevnom redu su dva predloga zakona: Predlog zakona o izmenama zakona o utvrđivanju garante šeme kao mera podrške privredi usled produženog negativnog uticaja pandemije bolesti pandemije bolesti Kovid 19, izazvane virusom SARS-Co-2, kao i Predlog zakona o utvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi usled produženog negativnog uticaja pandemije bolesti pandemije bolesti Kovid 19, izazvane virusom SARS-Co-2.

"Da bi građani dobili pomoć uspostavlja se Privremeni registar punoletnih građana koji će biti osnov za isplatu pomoći građanima i penzionerima. Reč je o isplati građanima, dva puta po 30 evra, u maju i novembru. Naši najstariji sugrađani će dobiti dodatnih 50 evra u septembru. Iznos od 60 evra dobijaju svi građani koji su punoletni danom stupanja na snagu ovog Zakona, oni koji poseduju ličnu kartu,imaju prebivalište na teritoriji Srbije i prijave se za dobijanje novčane pomoći", rekao je ministar finansija.

On je podsetio da je prošle godine isplaćeno po 100 evra svakom punoletnom građaninima Srbije i da se za tu pomoć prijavilo 4.325.000 građana. Kada se njima pridruže i penzioneri i korisnici socijalne pomoći, dolazi se do 6.200.000 građana koji su primili tu finansijsku podršku, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Kako je poručio penzioneri ne moraju da se prijavljuju za ovu meru podrške, kao ni primaoci novčane socijalne pomoći i lica iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija jer će njima automatski novac biti uplaćen.

"Ostali građani će moći da se prijavljuju za novčanu pomoć od 28. aprila do 15. maja, elektronski preko portala Uprave za trezor a od 5. maja i telefonskim putem preko kol centra. Isti je način prijavljivanja kao i prošle godine", objasnio je ministar.

On je napomenuo da je Srbija stabilna kao i njene finansije i da ovim potezom država pokazuje da je tu za svoje građane i želi da im pomogne kako bi oni lakše prebrodili ovaj period krize. On je pozvao građane da se prijave.

Govoreći o predlozima zakona koji se odnose na garantne šeme, ministar je naveo da se prvi predlog tiče proširenja postojeće garatne šeme iznosom od 500 miliona evra. "Šema podrazumeva da banke daju podršku preduzećima a za deo tih kredita garanciju daje država kako bi banke bile ohrabrene da što pre daju kredite privrednim subjektima", kazao je Mali.

Kako je ocenio garante šeme su bile pun pogodatak, izuzetan deo prvog i drugog paketa mera prošle godine. "Rezultat toga je da nemamo masovna otpuštanja i zatvaranje fabrika i pogona. Obezbeđena je masovna likvidnost jer je od dve milijarde evra, iskorišćeno 1,7 milijardi evra i to je sve ušlo u novčane tokove i obezbedilo dodatnu podršku i likvidnost preduzećima. Uslovi ovih kredita su bili da se daju do 36 meseci uz obavezan grejs peirod od 9 do 12 meseci", precizirao je.

Uz ovu šemu osmišljena je potpuno nova šema sa portfplijom od 500 miliona evra i ona je namenjena ugroženijoj kategoriji preduzeća, odnosno onima koji su imali pad poslovnih prihoda veći od 20 odsto.

"Videli smo da postoji veliki broj pravnih subjekata koji su više ugroženi pandemijom i ova garantna šema je usmrena ka njima.Tu su banke manje voljne da daju kredite, država u ovom slučaju više garantuje, tako ohrabujemo banke da dodatno daju novac firmama koje su imale pad prihoda iznad 20 odsto. Ti krediti imaju dužu ročnost na 5 godina, odnosno 60 meseci uz grejs period od 18 do 24 meseca", rekao je ministar.

Kod ovih kredita data je mogućnost otplate kredita u mesečnim ili kvartalnim otplatama i što je još važnije proširena je namena kredita, tako da se sada, pored davanja novih kredita i zanavljanja kredita za likvidnost i obrtna sredstva, oni mogu koristiti i za refinansiranje postojećih kredita za livkidnost i obrt ali i investicionih kredita.

"Pokrili smo gotovo sve kategorije, velika, mala i srednja preduzeća, samostalne umetnike, naše ljude koji žive na Kosovu i Metohiji, nezaposlene, i one ugroženije koji rade u turizmu ugostiteljstvu, autoprevoznike", rekao je Mali i dodao da je ovaj paket mera i deo rebalansa budžeta koji je takođe na dnevnom redu skupštinskog zasedanja.

"Zakonski predlog za frilensere fer i pravičan"

Ministar Mali je poslanicima predstavio i zakonske predloge koji se tiču rešenja oporezivanja poreskih obveznika koji ostvaruju prihode po osnovu rada na koje se plaća porez samooporezivanjem, takozvanih frilensera, ističući da su predlozi dobri i da je ispoštovana pravičnost i progresivnost u oporezivanju.

Reč je o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Predlogu zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

On je izrazio zadovoljstvo što je sa frilenserima postignut dogovor, precizirajući da će te dve izmene biti pretočene u dva amandmana koja će dati dobre zakone, prihvatljive za obe strane - frilenserima i Vladu Srbije.

"U poslednjih par meseci imali smo veliki broj razgovora sa njima, juče su bili poslednji gde smo uspeli da usaglasimo konačno rešenje i to je danas ono što je pred vama. Elementi tog dogovora su da se obaveze po osnovu poreza i doprinosa se utvrđuju rešenjem Poreske uprave koje dolazi nakon usvajanja ovog zakona. Na godišnjem nivou oporezivanju ne podležu prihodi u visini do 384.000 dinara. Normirani troškovi po novom predlogu priznaju se u visini od 50 odsto ostvarenog prihoda, ne obračunava se kamata do dana donošenja rešenja Poreske uprave. I porezi i doprinosi se plaćaju u 120 jednakih mesečnih rata u toku narednih deset godina", precizirao je ministar.

Kako je rekao, uzeta je u ozbir socijalna kategorija, odnosno status onih frilensere koji mesečno zarađuju do 64.000 dinara na godišnjem nivou, što je 768.000 dinara (približno 533 evra mesečno). Oni, precizirao da po zakonskom rešenju oni neće imati obavezu da plaćaju poreze i doprinose koje nisu platili iz prethodnog perioda.

Za sve ostale obezbeđena je pravičnog i progresivnost oporezivanja.

"Od 1. januara 2022 . godine koji je takođe rok, predložen amandmanom u dogovoru sa frilenserima, dogovoreno je da će oni plaćati poreze i doprinose kvartalno uz priznavanje normiranih troškova u visini trostrukog neoporezivog iznosa zarade što je sada 54.900 dinara", rekao je ministar.

On je poručio onima koji zarađuju dosta više da imaju dovoljno vremena do do 1. januara 2022. godine, kada je zakonski rok u zakonskom predlogu, svoje poslovanje usaglase sa postojećim zakonskim normama i da se registruju kao preduzetnici, da osnuju svoje pravno lice, svoj DOO ili na bio koji drugi način regulišu svoj status.

"I konačno, ono što je važno otvaramo razgovore za druagačije definisanje statusa frilnsera kroz novi zakon o fleksibilnim oblicima rada koji tek treba da se napravi. Videćemo kako to treba da izgleda ali poziv je upućen frilenserima da učestvuju u toj grupi", istakao je.

Izrazio je zadovoljstvo što je postignut dogovor i naglasio da nije pređena crvena linija, niti je na bilo koji način ugrožen poreski sistem.

"Očuvali smo sa druge strane, tu socijalnu ugroženu kategoriju i našli rešenje za frilensere na način da oni koji su mesečno zarađivali do 64.000 dinara neće imati obevezu da prošle poreze i doprinose plate. Zadovoljan sam tim rešenjem i pokazali smo kako kroz komuniakkciju i uzajamno razumvanje možemo da nađemo prihvatljiva rešenja za obe strane", zaključio je ministar.

Foto: TANJUG/ TANJA VALIC
Foto: TANJUG/ TANJA VALIC

Poslanici su juče raspravljali o rebalansu budžeta, a danas će o prvih pet od ukupno 13 tačaka koje su na dnevnom redu.

Poslanici će raspravljati o Predlogu zakona o Privremenom registru punoletnih državljana Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije, Predlogu zakona o izmenama zakona o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške, Predlogu zakona o potvrđivanju druge garantne šeme kao mera dodatne podrške privredi.

Raspravljaće i o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Predlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.