Vesti -

"Realan rast plata 2-3% i to pod uslovom da..."

Beograd -- Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kaže da plate u Srbiji u javnom sektoru za narednu godinu mogu da se povećaju nominalno pet-šest odsto.

Izvor: Beta
Podeli
Foto: Tanjug, arhiva
Foto: Tanjug, arhiva

Dodao je da je tokom poslednje tri godine ostvaren veliki napredak jer je smanjen fiskalni deficit i da ga treba držati na nivou od 0,5 do jedan odsto BDP. "Sada postoji suficit u budžetu od 73,5 milijardi dinara, što nije dobro, jer suficit ne treba da bude sam sebi cilj, već bi fiskalna politika u većoj meri trebalo da bude u funkciji rasta BDP", rekao je Arsić. Zbog toga, kako je kazao, treba povećati javne investicije i ulaganje u obrazovanje i inovacije, a smanjiti uzimanje dividendi od javnih preduzeća kako bi mogla da investiraju jer su ove godine porasle dva odsto, uprkos obilnim subvencijama. To je, prema njegovim rečima, nedovoljno, jer investicije sada čine 18 odsto BDP, a za značajniji privredni rast moraju se podići na 25 odsto.

To će, kako je naveo, značiti realno povećanje od dva-tri odsto.

On je na predstavljanju publikacije "Kvartalni monitor" rekao da će to povećanje plata biti održivo pod uslovom da rast bruto domaćeg proizvoda u 2018. godini bude četiri odsto, a inflacija tri odsto.

"Rast plata mora da prati rast BDP, a penzije moraju rasti manje od plata, oko četiri-pet odsto i najbolje bi bilo da se za povećanje primanja najstarijim prihvati trajna formula", rekao je Arsić i dodao da preporučuje švajcarsku formulu koja podrazumeva da penzije prate rast plata umesto da se usklađuju sa troškovima.

On je rekao i da je cena rada sada previsoka jer čini 50 odsto prosečne zarade, a u Evropi 40 odsto.

Rast BDP bi ove godine, prema njegovim rečima, mogao da bude od 1,5 odsto do dva odsto, a rast od 2,3 odsto, kako predviđa Međunarodni monetarni fond, bio bi, kako je rekao, moguć jedino ako se u drugom delu godine ostvari skok BDP od 3,5 odsto.

Arsić je istakao da je rast BDP od 1,2 odsto u prvom polugodištu daleko ispod proseka zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), gde je prosečan rast 4,2 odsto.

"Zemlje EU su u prvom polugodištu imale prosečan rast od 1,9 odsto, a od Srbije je manji rast BDP imala jedino Makedonija", rekao je Arsić.

Slab rast BDP, prema njegovim rečima, nije samo posledica pada poljoprivredne proizvodnje zbog suše, već i nepovoljnog privrednog ambijenta.

Dodao je da treba suštinski nastaviti, a ne "fingirati reforme" tako što bi se unapredilo pravosuđe, kompetentnost državne administracije, isključilo partijsko zapošljavanje i negativna selekcija, smanjila korupcija, a poboljšala infrastruktura.

"U Srbiji se loše upravlja javnim preduzećima, u Elektroprivredi Srbije zimus se desila institucionalna havarija jer se u zimu ušlo bez zaliha uglja, a kasni se i sa remontima. Rast proizvodnje u pojedinim periodima u toj kompaniji je kratkoročni uspeh", rekao je Arsić.

On je istakao da naredne godine rast BDP u Srbiji može biti četiri odsto, pod uslovom da poljoprivreda ostvari prosečan rast i da se reše problemi u EPS-u do kraja ove godine.

Ocenio je da je nepovoljna okolnost i to što se povećava spoljnotrgovinski deficit, iako su energenti jeftniji, što znači da raste uvoz i potrošnja koji bi trebalo da su posledica a ne pokretač privrednog rasta.

Arsić je rekao da spoljni dug pada uglavnom zbog kursnih razlika, a da dugoročna politika jakog dinara nije dobra za privredu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.