Vesti -

Penzije niže 10%, kako preživeti?

Beograd -- Računica pokazuje da se nagoveštenim kresanjem penzionerskih čekova linearno može godišnje uštedeti oko pola milijarde evra, piše Politika.

Izvor: Politika
Podeli

Dušan Vujović, v.d. ministra finansija ostao je nedorečen u svojoj izjavi da bi penzije i plate od jeseni mogle biti manje za 10 odsto. On nije objasnio da li će ovo smanjenje biti linearno za sve zaposlene u javnom sektoru i penzionere ili će bar oni najugroženiji, njih oko 148.000 s penzijama manjim od 13.288 dinara, ipak biti pošteđeni.

To s jedne strane može da znači da ministar ni sam još nije načisto šta će biti, te da sve ostavlja za 11. avgust, kada bi, kako je potvrdio, trebalo da budu poznati svi parametri rebalansa budžeta.

Do tada, kako kaže za Politiku, Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine, penzionerima ništa drugo ne preostaje nego da veruju najavama premijera Vučića da je ovo "poslednja mera”, te da će se sve učiniti da se ovaj scenario možda i preskoči.

Bilo kako bilo, penzionerima se ništa ne piše dobro. Učešće njihovih primanja već sada je na oko 55 odsto u prosečnim zaradama, a poljoprivrednih na oko 23 procenta. Oni toliko već teško žive, da Nenadić pita, od čega vlada misli da im uzme i tih 10 odsto.

"Posezanje za ovako drastičnim merama posledica je lošeg vođenja finansija svih prethodnih vlada i svih stručnjaka koji su dovođeni iz belog sveta, a koji su penzionere doveli do prosjačkog štapa. Srbija bogata prirodnim resursima umesto da ima razvijenu privredu, uzima od najsiromašnijih da bi popunila rupe u budžetu, kaže on i dodaje da oni koji donose ovakve mere sasvim sigurno ne znaju šta znači živeti od 13.000 ili 15.000 dinara, jer inače ovako nešto ne bi mogli da predlože", ističe Nenadić.

Upitan da li misli da je vlada na ovaj način zapravo pristala da sprovede zahteve MMF-a još od lane, da se učešće penzija u prosečnoj zaradi svede na oko 43 odsto, Nenadić kaže, da ne misli da je to u pitanju, nego da nema para.

– Ukoliko ovakva mera bude na kraju prihvaćena, gotovo 90 odsto penzionera, koji primaju prosečnu penziju od oko 26.327 dinara, biće još siromašnije, što će se odraziti i na pad tražnje. Pitanje je koliko će penzionera, koji su najredovnije platiše svih komunalnih usluga i struje, ubuduće moći da izmiruje svoje obaveze na vreme, što će se svakako osetiti i pri punjenju budžeta,i da li će vlada ovakvim merama više dobiti ili izgubiti, kaže on.

Nije mu, kaže jasno, ni kako vlada misli da oporavi srpsku privredu ako su referente kamatne stope u bankama i dalje enormno visoke, osam i devet odsto, i zašto se tu nešto ne poradi da se pomogne privredi.

Moma Čolaković, poslanik PUPS-a u Skupštini Srbije, nije mogao da kaže da li će smanjenje penzija, ukoliko ih bude, biti linearno ili će neke kategorije penzionera biti toga ipak pošteđene.

"Nismo protiv reformskih mera, ali ćemo narednih dana razgovarati o svim mogućim uštedama, smanjenju sive ekonomije, naplati poreza, videti šta će doneti novi zakon o stečaju i privatizaciji, kolike će ukupne uštede tu biti, pa tek onda odlučiti da li će se penzije i plate smanjivati. I premijer je rekao da je to poslednja mera", kaže on.

Ukoliko do smanjenja ipak dođe, PUPS će pokušati da zaštiti najsiromašnije, odnosno one s najnižim penzijama do 13.288 dinara. Većina ekonomista, međutim, tvrdi da pošteđenih ne može biti, te ako se računa na uštede da ono mora biti linearno za sve penzionere i zaposlene u javnom sektoru.

Računica pokazuje da bi smanjenje penzija za 10 odsto donelo uštedu budžetu od oko pola milijarde evra godišnje. Za penzije je u državnoj kasi izdvojeno 256 milijardi dinara, odnosno 2,2 milijarde evra.

S obzirom na to da se kasa Fonda PIO puni polovinom od uplate doprinosa, a druga polovina dotira novcem iz budžeta, to praktično znači da bi se budžetska izdvajanja za penzije smanjila za 20 odsto, što je ušteda od oko 446 miliona evra. Da je usvojen predlog bivšeg ministra finansija Lazara Krstića, koji je predlagao smanjenje penzija za oko 20 odsto, to bi smanjilo deficit u budžetu za oko 892 miliona evra godišnje, dok bi troškovi za plate bili manji za 354 miliona evra.

Inače, prema podacima PIO fonda za isplatu majskih penzija trebalo je obezbediti 37,8 milijardi dinara, od čega je 24,2 milijarde za isplatu starosnih penzija, sedam milijardi za invalidske i 6,4 za porodične penzije. Puno para za odavno polupraznu kasu Fonda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.