Fokus -

"Dolazak Lidla dobar za kupce, mi ostajemo Maksi"

Generalni direktor Delez Srbija Kventin Roje izjavio je da se raduje dolasku Lidla na tržište Srbije i poručuje da će to biti dobro jedino za kupce.

Jelena StjepanovićIzvor: B92
Podeli
Foto: Delez Srbija
Foto: Delez Srbija

“Veoma sam srećan što dolazi Lidl, biće alternative, konkurencija će nas terati da budemo bolji, doneće standarde… Da li se plašimo? Da, jer ko će pobediti”, kazao je Roje u razgovoru sa novinarima u Beogradu na pitanje kako ocenjuje relativno skoro otvaranje prvih prodavnica Lidla u Srbiji.

Roje je objasnio da taj nemački diskontni trgovački lanac ima odličan koncept, koji se zasniva na veoma efikasnom poslovanju, minimumu usluge za potrošača koje privlači neprehrambenim artiklima i sopstvenim brendovima.

Kako je dodao, u Lidlu će biti svežeg mesa samo upakovanog, ljudi će morati da dolaze kolima, a to košta.

“Vi ovde slušate godinama da dolazi Lidl i da će sve u njemu biti besplatno. Mislim da će se potrošači iznenaditi kada shvate da to neće biti tako. Njihov dolazak će biti dobar jedino za kupce, neće biti dobar za dobavljače i to će se videti, naveo je Roje.

Ono što ističe kao prednost Srbije je poljoprivreda i poručuje da Delez radi na tome da tu granu ojača, da ima što više srpskih dobavljača ali i dodaje da je sve to kod nas dosta neorganizovano i da bi država morala u to da se uključi. “Vidimo vrlo svetlu budućnost Srbije što se toga tiče, ali pomoć vlade za razvoj poljoprivrede je neophodna. Mi ćemo raditi na tome, ali je potrebno da sednemo sa proizvođačima, predstavnicima vlade i svim zainteresovanim akterima i da radimo da kvalitet bude bolji, da se poštuju standardi”, kaže on. “To je važno za celu zemlju. Morali smo ove godine da uvozimo jagode iz Španije i meni je žao zbog toga, ali mora vlada da se angažuje”, naveo je Roje.

U tom smislu Maksi se sa Lidlom ne može upoređivati cenama jer Maksi nije Lidl, kazao je on.

“I kada dođe Lidl ja neću biti Lidl, biću Maksi, ali bolji Maksi”, rekao je Roje i dodao da će razlika biti u tome što će Lidl imati ograničen broj prodavnica, dok će se Delez preko svojih brendova Tempo, Maksi i Šop end gou, i dalje širiti kako bi bio bliži kupcima.

Govoreći o proteklih pet godina poslovanja, od kada je Delez preuzeo Delta Maksi od Miroslava Miškovića, Roje je kazao da je kompanija potpuno samo održiva i da se investicija od 930 miliona evra isplaćuje u potpunosti u predviđenim rokovima.

“Delta je imala 300 maloprodajnih objekata kada ju je Delez kupio, sada ima 410. U proseku u ovih pet godina ulaganja su iznosila između 30 i 50 miliona evra godišnje”, naveo je on i dodao da se ni u jednom momentu nije razmišljalo o napuštanju Srbije.

“Tu smo, nastavljamo da investiramo, hoćemo da budemo još bolja kompanija za tri godine”, kazao je generalni direktor Delez Srbija dodajući da su formati Tempo, Maxi i Shop and go "heroji" koji ostaju kao brendovi.

Na pitanje kako u Delezu gledaju na probleme koje ima koncern Agrokor i njihove trgovine u Srbiji, Roje je kazao da pokušavaju da shvate šta se događa sa Merkatorom.

“Nemamo nikakav interes da Merkator propadne. Mnogo ljudi bi dobilo otkaz, BDP bi pao, mali dobavljači bi propali, Srbiji to ne treba”, kazao je on i dodao da promet Deleza zbog problema koje ima Agrokor nije povećan.

Kako je objasnio, to je zbog toga što je Mekrator marketinški i dalje jako zastupljen, ovde dobro posluje, blagovremeno plaća dobavljače i ima robe na rafovima. Dakle, za kupca se ništa nije promenilo u tom smislu.

Foto: Delez Srbija
Foto: Delez Srbija

Upitan da li u Delezu imaju namere da možda kupe neki od maloprodajnih lanaca Agrokora u Srbiji, Roje je kazao da su stvari za sada dosta nejasne, da se ne zna mnogo o poslovanju, kao ni šta je to što bi bilo na prodaju.

Što se tiče toga da li Merkator S i Delez u Srbiji čine svojevrstan duopol, rekao je da Delez nije monopolista i da te dve kompanije drže polovinu maloprodaje, ali samo u Beogradu.

“Tačno je, u Beogradu smo vodeći lanac, ali na severu Srbije nije tako, na jugu je jači Merkator. Često se zaboravlja da je udeo malih trgovina van Beograda i veći od 50 odsto”, ukazao je Roje.

Na pitanje da li je za pet godina prosečan račun u Maksiju veći i da li se u trgovini oseća rast standarda, odgovorio je potvrdno.

Kako objašnjava, broj artikala je veći za 20 odsto i to što se tiče prehrambenih artikala, kupci više pazare sveže voće i povrće, meso i suhomesnate proizvode, što pokazuje da ima više para i da se zdravije hrane.

Ipak, prosečan račun iznosi oko 500 dinara, kaže Roje i navodi da tržište ne raste, da je “kolač” stalno isti i da “kradu od konkurencije”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.