Fokus -

Vučić je naravno bio tamo, a gde smo mi?

Hrvatska je opet izostala s jednog važnog međunarodnog političkog i ekonomskog skupa na kojemu su predstavnici 70 zemlja i međunarodnih institucija raspravljali o investicijama vrijednim više od pet hiljada milijardi dolara.

Izvor: Telegram.hr
Podeli
Foto: Tanjug, Vlada Srbije
Foto: Tanjug, Vlada Srbije

Reč je o kineskom projektu veka Jedan pojas, jedan put, koji na tragu nekadašnjeg drevnog trgovačkog Puta svile, namerava kopnenim putem da poveže zemlje od Kine do Turske, Rusije, Rumunije i severa Evrope. Istovremeno, Pomorski put svile 21. veka, izgradnjom lučke infrastrukture, želi da pojača promet morskim rutama od Azije do Afričkog roga i Sueckog kanala te do severnog Jadrana.

Dakle, projekat Jedan pojas, jedan put, doseže i do Hrvatske, ali do sada Zagreb nije pokazao poseban interes za tu golemu investiciju koja predviđa izgradnju na desetine hiljada kilometara autoputeva i železničkih pruga, mostova i luka, gasovoda i naftovoda, energetskih i komunikacionih infrastruktura…

Cilj tog projekta je, nema sumnje, širenje kineskog političkog i ekonomskog uticaja, ali i povezivanje tržišta Evrope i Azije. Na prostoru na kojem se nalaze 64 države i Kina, živi 62 odsto svetske populacije i 30 odsto svetske ekonomije, ima više od tri milijarde potrošača pa se predviđa spoljno-trgovinski promet od 2,5 hiljade milijardi dolara godišnje.

Ozbiljna kineska ulaganja u Srbiju, u HR beznačajna

Hrvatska do sada nije previše marila za taj svetski posao veka jer su njeni političari, iz skoro svih političkih opcija, naučeni planirati i raditi po principu od danas do sutra, pa su potpuno nezainteresovani za kinesku inicijativu koja će se realizovati u ne baš bliskoj budućnosti. A kako njih tada neće biti na vlasti, na takav projekt budućnosti ne žele trošiti svoje vreme. Za razliku od, na primer, srpskog predsednika Aleksandra Vučića koji je, dakako, učestvovao samitu u Pekingu. Uostalom, dovoljno se prisetiti kako ni bivši premijer Zoran Milanović nije želeo biti na sastanku kineske Inicijative 16 plus 1, koja okuplja 16 država Srednje i Istočne Evrope, u Beogradu pre nekoliko godina.

Oko 50 kineskih državnih kompanija, nosilaca tog posla veka, već je izradilo skoro 1.700 projekata, objavio je Si Đinping tokom Pekinškog foruma. Kinezi ističu kako su spremni ulagati, nuditi kredite i garancijske fondove… Za početak, Kina je osnovala novi fond za međunarodna ulaganja vredan 40 milijardi dolara. Azijska banka za infrastrukturna ulaganja biće ključni finansijer izgradnje novog Puta svile, a priključilo joj se već šezdesetak država. Ali, koliko je poznato, Hrvatska još nije podnela zahtev za članstvo. Među glavnim delovima projekta Jedan pojas, jedan put, ističe se koridor između Kine i Pakistana vredan 46 milijardi dolara, železnička pruga od 3.000 kilometara koja povezuje Kinu i Singapur te gasovode u centralnoj Aziji. Inicijativa Jedan pojas, jedan put, zadire takođe sve do Novog Zelanda, Britanije, pa čak i Arktika.

Zbog svega toga nema ozbiljnih kineskih ulaganja u Hrvatsku, dok, na primer, u Srbiju Kinezi, prema rečima Marija Rendulića, predsednika Poslovne asocijacije Kine i jugoistočne Evrope, imaju dogovorenih poslova u visini od 5,5 milijardi dolara. Kinezi u Srbiji planiraju ulagati u železnice, termoelektrane i hidroelektrane, auto-puteve, rečne luke, a pregovaraju da se u Luci Dunav u Pančevu, najjačoj u regionu, otvori slobodna zone gde bi gradili proizvodne pogone. Dr.sci. Krešimir Jurlin, viši naučni saradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, priznaje da ideja Jedan pojas, jedan put, možda zvuči futuristički i megalomanski, ali dve komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrisani niz velikih infrastrukturnih projekata.

“Međutim, nije reč o tek planiranoj gradnji pruge ili autoputa s početkom u Kini, koja će za 10 ili 20 godina završiti u Evropi. Deo tog projekta već se ostvaruje te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao deo svojih ukupnih planiranih ulaganja, procenjenih na 1,7 milijardi dolara. Kina takođe sufinansira konkretne projekte koji su kompatibilni s inicijativom, na primer, 23 milijarde dolara u Kazahstanu. Prema postojećim planovima, obe komponente potencijalno uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a železnička u Turskoj. Ponovo, nije reč o dalekoj budućnosti jer je hrvatskoj javnosti malo poznato da se povezivanje Evrope i Azije izrazito intenziviralo, na primer, otvaranjem tunela ispod Bosfora 2013. te uspostavom železničke transevroazijske veze preko Rusije, Kine do Nemačke”, objašnjava Jurlin.

Taj megaprojekt koji obuhvata ukupno 60 zemalja Azije, Bliskog istoka, Evrope i Afrike, kineski predsjednik Si Đinping predstavio je svetu 2013. godine. Na poslednjem zasedanju Nacionalnog narodnog kongresa u martu ova je inicijativa – koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku – imenovana glavnim ekonomskim i političkim prioritetom Kine. Zbog toga su se svetski čelnici okupili u Pekingu 14. i 15. maja kako bi iz prve ruke upoznali kineski plan za širenje globalne trgovine. Predsednik Si Đinping kazao je na kraju samita da se skoro 70 zemalja i međunarodnih organizacija prijavilo za učešće u tom projektu. Si je obećao bar 113 milijardi dolara dodatnih sredstava, pozvao je države širom sveta da se pridruže kineskim naporima povezivanja što više država kako bi se “stvorila velika porodica skladnog suživota.”

Na samit u Pekingu stiglo je dvadesetak šefova država i još toliko vlada, a među njima su bili predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik Argentine Mauricio Macri, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, predsednica Čilea Michelle Bachelet, predsednik Češke Miloš Zeman, Indonezije Jooko Widodo, Kazakhstana Nursultan Nazarbajev, Filipina Rodrigo Duterte, Švajcarske Doris Leuthard, Turske Recep Tayyip Erdogan, Srbije Aleksandar Vučić…

Na sastanku su takođe bili i premijeri, grčki Alexis Tsipras, mađarski Viktor Orban, italijanski Paolo Gentiloni, malezijski Najib Razak, pakistanski Muhammad Nawaz Sharif, poljska premijerka Beata Szydlo, španski Mariano Rajoy… SAD je predstavljao Matthew Pottinger, viši direktor za Aziju u Veću za nacionalnu sigurnost, jer je Trampova administracija najavila veliki sporazum s Kinom o trgovini, što podrazumeva i saglasnost s projektom Jedan pojas, jedan put.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.